14 Sanuali, 2022 Kuo ‘ova hake ‘i he toko 3,000 ‘a e kakai kuo ‘osi fakafoki mai ki Tonga ni ‘i he ngaahi vakapuna ‘e 32 kuo tū’uta mai hili ‘a e tāpuni ‘a e kau’āfonuá tupu mei he KOVITI-19.
‘I he fakamatala ‘a e ‘Eiki Minisitā ‘a e Potungāue Mo’uí Hon Toketā Siosaia Piukala ‘i ha fakataha mo e kau faiongoongo ‘i he pongipongi ‘o e ‘ahó ni ‘oku fakafuofua ki he ta’u ‘eni ‘e ua ‘a e fononga mai ‘a māmani pea mo e KÖVITI-19 pea mo hono ngaahi pole ki he fonuá fakalukufua.
“Pea ‘i he ta’u ‘e ua ko iá teu pehë pë ‘oku kei hao ‘a Tongá ni ka kou tui ko e faingamālie ta’u ‘e ua ko iá ketau teuteu ki ha ‘aho pehé ni. Pea ‘i he taimi tataú ‘oku ‘i ai hotau kāinga Tonga ‘i muli ‘oku nau faka’amua pë ko fë ha taimi tenau a’u mai ki Tongá ni.”
Ngaahi vakapuna ‘e tū’uta mai ‘i he mahina ni
‘Oku palani ke tū’uta mai ‘a e vakapuna ‘e ua mo e kau pāsese ‘i he mahina ni. Ko e vakapuna ai ‘e taha ‘e folau mai ia mei Vanuatu ‘i Sanuali 18 pea mo e vakapuna ‘e taha mei ‘Okalani, Nu’usila ‘i he ‘aho 20 Sanualí.
Ngaahi Tu’utu’uni Ngāue ki hono fakafoki mai kakaí mei muli
Na’e fakahā foki ‘e Hon Piukala ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi tu’utu’uni ngāue (policy) ‘a e pule’angá felāve’i mo e KOVITI-19 pea mo hono fakafoki mai ‘a e kakaí mei he ngaahi fonua mulí ‘a ia ‘oku kau ki ai ‘a e ‘ikai ngofua ke tū’uta mai ki Tonga ni ha vaka mei ha fonua ‘oku mafola ‘a e KOVITI-19 ‘i he komiunitī.
“’Oku ou fie fakamā’ala’ala pē heni kuo loto taha ‘a e ngaahi Va’a Fengāue’akí ke lift pe liliu ‘a e tu’utu’uni ko iá. Pea ko e ‘uhinga ia kuo tali ‘e he kōmití pea mo e Pule’angá ke fakafolau mai hotau kāinga mei Nu’usilá ‘i he vaka he ‘aho 20. Ko e ‘aho Tu’apulelulu ia ‘o e uike kaha’ú neongo ‘oku mafola he komiunití ‘a e KÖVITI-19 ka mou fakatokanga’i ange ‘oku holo ‘aupito ‘a e ngaahi keisi (case) ‘i Nu’usila.”
Na’a ne pehē foki ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi case ‘oku kei nofo pē ‘i he ngaahi feitu’u fakamavahe’i makehé (quarantine facilities) pea ko e ‘uhinga ia ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fokotu’utu’u ‘a e Pule’angá pea mo e kōmití ke tokoni ke fakasi’isi’i ‘a e hü mai ‘a e mahakí.
‘Oku kau ki he ngaahi tu’utu’uni ngāue ko ení ‘a e nofo kolonitini ‘i ‘api ‘a e kau pāsesé ‘i ha uike ‘e taha kimu’a pea nau toki folau mai.
“Neongo ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha taha ke ne hanga ‘o siofi (monitor) ka ‘oku mahu’inga ki he kau Nu’usila ‘oku fie foki mai ki Tongá ni ke nau muimui ki he kolé pea mo e ngaahi fale’í kuo ’osi tuku atu mei he kōmití kiate kinautolú.”
‘Ikai ke ngata pē aí ka kuo pau foki ke sivi KOVITI-19 ‘a e kau pāsesé ‘i loto ‘i he houa ‘e 48 pea ka positive ha sivi ‘a ha taha he ’ikai ke folau mai ‘i he vakapuná.
Na’a ne pehē foki ‘oku ‘ikai ngofua kenau fakatau ‘a e kava mālohí ‘o ō mai mo ia.
“Na’e lahi ‘a e ngaahi palopalema na’e hokó ko ‘enau ō ‘o ngāue’aki ‘a e alcohol ‘i he ngaahi quarantine facilities. ‘Oku ‘i ai ‘a e faingamālie kenau ō ‘o ngāue’aki ‘enau boarding pass kenau fakatau ‘enau duty free mei he Leiola hili ‘enau kolonitiní.”
Ko e kau pāsese kotoa pē ‘oku fiema’u kenau huhu malu’i kakato pea ko e kakató kuo lava ‘a hono huhu tu’o ua kinautolu.
“’E kei tu’u ma’u pë ‘a e kolonitini ‘i he uike ‘e tolu. Ko Ha’amoa mo Vanuatú ko e ‘uhinga ko ‘ena kei tatau mo tautolu tenau kei ōmai ‘o kolonitini ka ‘oku holo mei he uike ‘e tolú ‘o uike ‘e ua.”
Na’e fakamatala foki ‘a Hon Piukala ki he Kōmiti Ngāue (taskforce) ‘a e Potungāue Mo’uí ‘oku nau fengāue’aki ki he ngaahi founga haó mo malu tahá ke fakafoki mai ai ‘a e kāinga Tonga mei Fisí, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a Dr Paula Vivili mei he Kōmiuniti ‘o e Pasifikí (SPC) ‘i Fisí mo Kisione Finau.
“’Oku mahino pē na’e ‘i ai ‘a e fa’ahinga na’a nau tukuvakā talu mei Ma’así mo ‘Epelelí pea ‘oku tau tui kotoa pë ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi uesia fakakaukaú mo e hoholi kenau foki maí ka ko e fatongia ia ‘o kimautolu mo e Kōmití ki he Me’a Fakavavevavé, Potungāue Mo’uí mo e Pule’angá kemau fakapapaui’i ‘e lava ‘omai kinautolu ‘i he founga malu taha kenau foki mai pë pea kei lava pë ‘o malu’i kitautolu.”
Huhu Malu’i KOVITI-19
‘I he a’u mai ki he ‘aho ni kuo a’u ki he 96% ‘a e fuofua huhu malu’i (first dose) pea 84% ‘a kinautolu kuo ‘osi huhu malu’i hono ua (second dose) mei he ta’u 12 ki ‘olunga.
Na’e fakamamafa’i ‘e he ‘Eiki Minisitā ‘a e mahu’inga ‘o e huhu malu’í fakatatau ki he ngaahi fakamatala fakasaienisi kuo ‘osi fakamo’oni’i.
‘E toe lahi ange ‘a e malu’i e kakai ‘o e fonuá ‘o kapau ‘e toe huhu tu’o taha ‘aki kinautolu ‘a e faito’o Pfizer (booster shots) hili hono huhu tu’o ua kinautolu ‘aki ‘a e huhu malu’i AstraZeneca.
“‘Oku ‘osi mahino ko ‘ene ha’u ‘a e Omicron, ‘e lahi ange e malu’i kitautolu ‘o kapau ‘e huhu booster. Ko e kau frontliners he taimí ni ‘osi huhu booster nautolu. ‘Oku mau fiefia ‘oku loto lelei ‘a e pule’anga ‘Aositeleliá ke ‘omai ‘a e Pfizer ke fakakakato hono huhu booster ‘a e kakai ‘o e fonua.”
‘Oku lolotonga hokohoko atu foki e ngāue ‘a e Potungāue Mo’uí ke ‘omai ‘a e ‘aisi (cold chain storage) ke tuku ai ‘a e huhu malu’í ke ala tolonga ange ai ‘o a’u ki ha mahina ‘e hiva ke tokoni ki he kakai ‘o e fonua.
NGATA’ANGA
Tuku atu mei he: Potungāue Fakamatala ‘Ea, Ma’u’anga Ivi, Ma’u’anga Fakamatala, Tokangaekina Ngaahi Fakatamaki, ‘Atakai, Feliuliuaki ‘o e ‘Ea & Fetu’utaki